B I L J E S K A O P I S C U
Miro Gavran hrvatski dramaticar, romanopisac, pripovjedac i pisac
za mlade roden je 3. 5. 1961. godine u Gornjoj Trnavi (danas Trnava),
nedaleko od Nove Gradiske.
Najizvo|eniji je suvremeni hrvatski dramaticar u zemlji i inozemstvu
u proteklih petnaestak godina. Djela su mu prevedena na 32 jezika.
Njegove knjige imale su vise od 120 izdanja u zemlji i inozemstvu.
Dosad je imao vise od 180 kazalisnih premijera sirom svijeta, po-
cev od Zagreba, Rotterdama, Maribora, Washingtona, Pariza, Krakowa
i Sofije pa sve do Bombaja, Buenos Airesa, Ljubljane, Pecuha, Bratislave,
Waterforda, Atene, Sarajeva, Novoga Sada, Podgorice, Praga,
Mostara, Beca, Budimpeste, Bautzena, Moskve, Rio de Janeira... Njegove
predstave vidjelo je vise od dva milijuna gledatelja.
Objavio je sedam romana: Zaboravljeni sin, Kako smo lomili noge,
Klara, Margita, Judita, Krstitelj i Poncije Pilat.
Napisao je i filmski scenarij Djed i baka se rastaju.
Za mlade citatelje napisao je osam knjiga: Svasta u mojoj glavi,
Kako je tata osvojio mamu, Zaljubljen do uciju, Oprostajno pismo,
Sretni dani, Igrokazi s glavom i repom, Pokusaj zaboraviti i Profesorica
iz snova.
Jedini je zivuci pisac u Europi koji ima kazali{ni festival njemu posve}
en, na kojem se igraju iskljucivo predstave nastale prema njegovim
tekstovima, a koji od 2003. godine djeluje u Slovackoj pod nazivom
GAVRANFEST.
Medu njegovim kazalisnim tekstovima isticu se: Kreontova Antigona,
Noc bogova, Ljubavi Georgea Washingtona, Cehov je Tolstoju rekao
zbogom, Najduzi dan Marije Terezije, Kraljevi i konjusari, Sha-
kespeare i Elizabeta, Pacijent doktora Freuda, Muz moje zene, Kad
umire glumac, Zaboravi Hollywood, Sve o zenama, Sve o muskarcima,
Vozaci za sva vremena, Hotel Babilon, Kako ubiti predsjednika,
Zabranjeno smijanje, Nora danas, Papucari i Tajna Grete Garbo.
Dobio je dvadesetak knjizevnih i kazalisnih nagrada u zemlji i inozemstvu,
a medu njima i nagradu Central European Time (1999),
koja se dodjeljuje najboljim srednjoeuropskim piscima za cjelokupan
opus te nagradu Europski krug (2003) za afirmaciju europskih
vrijednosti u knjizevnim tekstovima. Dvostruki je dobitnik Nagrade
Vecernjeg lista za kratku pricu.
Usto je trostruki dobitnik Nagrade za dramsko djelo »Marin Drzic«
Hrvatskog ministarstva kulture za tekstove Kad umire glumac, Zabranjeno
smijanje i Nora danas.
Roden je u uciteljskoj obitelji kao trece dijete. Osnovnu skolu pohad
ao uGornjoj Trnavi (1968–1972), Dragalicu (1972–1975) iNovoj
Gradiski (1975–1976), srednju skolu u Novoj Gradiski (1976–1980).
Studirao dramaturgiju na Akademiji za kazaliste, film i televiziju u Zagrebu
(1981–1986). Kao diplomirani dramaturg–komparatist knji-
zevnosti radio kao dramaturg Teatra ITD (1986–1989), a potom kao
ravnatelj Teatra ITD (1989–1992). Bio je pokretac i glavni urednik
biltena »Kazalisne novosti« (1988–1990) i Dramske biblioteke Teatra
ITD (1989–1991). U sklopu Teatra ITD pokrece i vodi scenu Suvremena
hrvatska drama (1990–1992) na kojoj je u dvije godine debitiralo
devetnaest hrvatskih dramaticara te nekolicina redatelja i glumaca.
Godine 1993. pokrece knjizevni casopis »Plima« kojem je bio glavnim
urednikom tri godine. Ureduje emisiju Antologija radiodrame
na Hrvatskom radiju (1993–1994). Godine 1998. u Matici hrvatskoj
pokrenuo je biblioteku »Kronometar« u kojoj su tiskane prve knjige
mladih hrvatskih prozaika. Pocev{i od 1990. pa do danas vodio tridesetak
skola dramskoga pisanja.
Bio je pokretac i stalni pisac Epilog Teatra (1995–2001), a potom
sa svojom suprugom glumicom Mladenom Gavran pokrece Teatar
GAVRAN (2002) koji svake godine izvede jednu njegovu premijeru i
devedesetak repriza.
Njegovi kazalisni i prozni tekstovi uvrsteni su u brojne antologije i
hrestomatije u zemlji i inozemstvu, a njegovo djelo proucava se na
sveucilistima diljem svijeta.
U veljaci 2005. godine sarajevska sveucilisna profesorica Gordana
Muzaferija objavila je monografsku knjigu Kazalisne igre Mire Gavrana
u kojoj je na tristo stranica analizirala trideset cetiri Gavranova teksta
pisana za kazaliste.
U proljece 2007. godine njemacka izdavacka kuca ANTON HIERSEMANN
STUTTGART iz Stuttgarta koja proteklih pedesetak godina
svake trece godine objavljuje izbor najboljih svjetskih dramaticara
uvrstila je cak tri Gavranova teksta u najnoviji izbor, a rijec je o dramamaKreontova
Antigona, Ljubavi Georgea Washingtona iNoc bogova.
Profesionalni pisac od 1993. zivi i radi u Zagrebu.
Ozenjen je glumicom Mladenom Dervenkar Gavran. Imaju sina Jakova
koji studira glumu.