u Zagrebu predstavljena je knjiga autora Damira Borovčaka HRVATSKI OSVRTI

U prepunoj dvorani Novinarskog doma u Zagrebu predstavljena je knjiga autora Damira Borovčaka HRVATSKI OSVRTI. To je knjiga osvrta o knjigama drugih autora, više ili manje poznatih hrvatskoj javnosti. Po vrlo lošem kišovitom vremenu predstavljanje je ipak privuklo punu dvoranu zainteresiranih za djela 19 hrvatskih i svjetskih autora. Od pozvanih 19 autora na predstavljanje se na temu slobode mišljenja, savjesti, vjere i mogućnosti informiranja u Hrvatskoj odazvalo i govorilo deset autora i to: Tomislav Nürnberger, publicist iz Zagreba, Don Anto Baković, nakladnik lista Narod i voditelj HPP, Marija Slišković, urednica niza Snagom ljubavi, Dr. Radoslav Marić, lobist iz New Yorka, Mladen Lojkić, publicist iz Sirača, Predrag Matić Fred, vukovarski branitelj, Izudin Bečirčić, dragovoljac i diverzant 4. gardijske brigade, franjevac Zvjezdan Linić te isusovac psiholog dr. Mijo Nikić, uz predvoditelja tribine i autora knjige Damira Borovčaka. Povod za temu bio je Međunarodni dan ljudskih prava koji se u svijetu obilježava 10. prosinca od 1948. godine kao i činjenica da se djela domoljubnih autora u Hrvatskoj učestalo odbijaju od poticaja ili otkupa iz sredstava državnog proračuna. Tribinu je pratio i nastup pjevača Udruge Hrvatska bašćina. Iako su svi javni mediji bili obaviješteni o tom događaju, na djelu se ponovno vidjela klasična medijska blokada - odazvao se samo izvjestitelj Glasa Koncila i izvjestitelj internet portala Lijepa naša.

Ovo predstavljanje nije uobičajeno. Obično prvo govore predstavljači o autoru i djelu, a zatim autor. Večeras to ne će biti tako. Večeras u središtu pozornosti su knjige i autori, ovi dragih ljudi koji sjede zajedno samnom, a o kojima sam pisao s razlogom. Zato ću, kao autor knjige Hrvatski osvrti biti voditelj večerašnjeg događaja i predstavljač ovim zaslužnim ljudima.

Naime, knjiga Hrvatski osvrti zbirka je osvrta o knjigama i autorima koji se izravno zalažu za pozitivne promjene u hrvatskom društvu. Uglavnom nisu dovoljno vrijednovani, ni moralno, ni materijalno, ni uvaženi od medija, ni od državnih institucija, a izostaje i odgovarajuća potpora za njihov nesebičan rad. I nisu jedini, jer ima u našoj Hrvatskoj još puno vrijednih pojedinaca koji su jednostavno ignorirani. Večeras su kao moji gosti pozvani svih 19 autora o kojima sam pisao, ili njihovi nakladnici, no neki su predaleko, neki bolesni, neki su na drugi način spriječeni. U ime onih koji se nisu mogli odazvati primite moje i njihove isprike. A onim autorima koji su večeras ovdje, za ovim stolom, želim im srdačnu dobrodošlicu i odati im dužno priznanje za njihov rad.

Knjiga Hrvatski osvrti ima za cilj pokazati kako državne institucije, koje bi trebale brinuti da istina ugleda svijetlo dana, ne rade svoj posao na zadovoljavajući način. Mnoge knjige, prvenstveno vrijednih originalnih svjedočanstava, ostaju bez zaslužne financijske potpore iz državnog proračuna, te tako ne stižu ni u škole, ni u knjižnice širom Hrvatske. A to bi trebala biti uloga i namjena državnih potpora za izdavaštvo.

Ponekad dopre i do mene glas neinformiranih ili možda zlobnih pojedinaca koji kažu: „Ne bi on pisao ni izdavao knjige, da mu se to ne isplati.“

Pisanje i izdavanje knjiga koje su spomenute u Hrvatskim osvrtima njedre posebni domoljubni zanesenjaci, koji se svojom pisanom riječju opiru nametanju neprihvatljive sudbine blaćenja – i križa, i domovine, i slobode u krvi stečene. Vjekovima su u hrvatskom narodu postojali oni koji su se pisanom riječju zalagali za istinu, za vjeru, za poštenje, za nepatvorenu slobodu i opće dobro hrvatskog naroda. Dio današnje generacije takvih zaslužnih pojedinaca večeras je tu pred vama – bez primisli o ikakvoj financijskoj dobiti ili interesu. Moj i njihov interes je - istina, a zbog bojkota potpora državnih institucija i zbog stalne medijske blokade, istina najteže dopire u javnost.

Večerašnje predstavljanje održava se u povodu Međunarodnog dana ljudskih prava te usvajanja i proglašenja Opće deklaracije o ljudskim pravima na Općoj skupštini Ujedinjenih naroda 10. prosinca 1948. godine (rezolucija br. 217 /III).

Večeras ćemo zato govoriti na temu >>Sloboda mišljenja, savjesti, vjere i mogućnosti informiranja u Hrvatskoj danas<<, temeljem članka 18. i 19. spomenute deklaracije, upravo zato jer je knjiga još jedini medij koji je koliko-toliko ostao slobodan i necenzuriran, nažalost ukoliko je tiskana u vlastitoj nakladi i o vlastitom trošku. Upravo zato usteže se potpora iz državnog proračuna – za razliku od onih privilegiranih, s čijim se sadržajem ipak većina u Hrvatskoj ne bi mogla složiti.

Najviše boli zatiranje istine iz posljednja dva rata, onog od 1941. – 1945., prešućivanje, krivotvorenje i umanjivanje komunističkih genocidnih zločina, te danas po istom modelu ocrnjivanje obrambenog Domovinskog rata od 1991. – 1995., koji se neprekidno blati i sotonizira. A oba su ta rata pokrenuta i vodila se upravo protiv slobode i opstanka hrvatskog naroda i države.

Na večerašnjem predstavljanju biti će, između ostaloga, riječi i o preminulim hrvatskim braniteljima. Također, prekosutra, 10. prosinca navršava se i 10. obljetnica smrti vrhovnog zapovjednika obrambenog Domovinskog rata i predsjednika RH dr. Franje Tuđmana, te molim da na početku minutom šutnje odamo počast preminulom predsjedniku i svim hrvatskim braniteljima.