KANAĐANI odlaze na birališta nekoliko tjedana prije svojih američkih susjeda, odlučio je konzervativni kanadski premijer Stephen Harper.

Harper će u nedjelju otići kod Michelle Jean, kanadske generalne guvernerke - koja kao državni poglavar formalno zamjenjuje britansku kraljicu Elizabetu II - te zatražit raspuštanje federalnog parlamenta i zakazivanje izbora za 14. listopad, izjavio je premijerov glasnogovornik Dimitris Soudas.

Ti izbori bi za Kanadu bili treći u četiri godine. Izborni zakon koji su donijeli Harperovi konzervativci, pak, predviđa da se novi izbori mogu raspisati tek u rujnu 2009. godine. Harper, međutim, koristi odredbu prema kojoj to ograničenje ne važi ako vlada izgubi povjerenje.

Takvo tumačenje nije teško, s obzirom da Harperovi konzervativci s 127 od 308 mjesta u federalnom parlamentu nemaju većinu, odnosno da su bili prisiljeni sastaviti manjinsku vladu. Došavši na vlast početkom 2006. godine, Harper se danas može dičiti titulom šefa najdugovječnije manjinske vlade u kanadskoj povijesti. Činjenica da se za izglasavanje zakona morao natezati s manjim strankama u oporbi je, s druge strane, prilično paralizirala njen rad.

Stephane Dion, vođa oporbene Libealne stranke, koja ima 95 mjesta u parlamentu, tvrdi kako se Harper odlučio na prijevremene izbore kako "Kanađani ne bi vidjeli koliko je malo učinio za kanadsku ekonomiju".

Taj stav dijele i neki kanadski analitičari, smatrajući kako će nastavak negativnih ekonomskih trendova - prije svega vezanih uz ekonomsku krizu u SAD, glavnom trgovinskom partneru Kanade. Liberalima bi isto tako snažan propagandni poticaj mogao dati i njihov ideološki istomišljenik Barack Obama ako bude izabran za predsjednika SAD u studenom. Zakazivanjem izbora za sljedeći mjesec Harper bi sve to nastojao preduhitriti

S druge strane će se kao važna izborna tema nametnuti porez na ispušne plinove koji je predložio Dion. Konzervativci se tome zakonu protive, jer smatraju da će previše opteretiti kanadsku ekonomiju.

Današnja objava je došla nakon što su ankete pokazale kako Harperovim konzervativcima raste popularnost, odnosno kako mogu računati na 36, a liberali na 29 posto glasova. Većina analitičara, pak, vjeruje da nijedna od te dvije stranke, usprkos postojanja većinskog izbornog sustava, neće uspjeti postići apsolutnu većinu u parlamentu, odnosno kako i nakon ovih izbora Kanadu čeka manjinska vlada.