Bleiburg je postao simbol i metafora svih hrvatskih stradanja od komunističkih pobjednika 1945. godine, iako je samo manji dio vojnika i civila ubijen na samoj Bleiburškoj poljani i u okolici. Zato se imenom Bleiburški pokolj označavaju svi ti pokolji zarobljenika, bez obzira gdje se dogodili, a često se misli i na sve žrtve komunističkog terora među Hrvatima 1945, pa i kasnije. Većina zarobljenika ubijena je na marševima kroz Jugoslaviju i u zarobljeničkim logorima tijekom slijedećih mjeseci. To je u hrvatskoj  literaturi nazvano Križni put (ponekad u množini, Križni putevi), pa je danas termin u općoj upotrebi u Hrvatskoj.